KRONIČNA OPSTRUKTIVNA PLUĆNA BOLEST

KOPB je multiorganska uplna bolest dišnih puteva i parenhima pluća. Bolest karakterizira progresivna opstrukcija dišnih puteva koja nije u potpunosti reverzibilna, a uzrokovana je neprimjerenim upalnim odgovorom dišnih puteva i parenhima pluća na dugotrajnu izloženost štetnim tvarima i plinovima, načešće pušenju. 

KOPB objedinjuje u prošlosti uobičajene entitete kroničnog bronhitisa (definiranog kašljem koji traje najmanje tri mjeseca uzastopce u godini dana u dvije uzastopne godine) i emfizema pluća (s dominantnom rupturom interalveolarnih septa).

UZROCI KOPB-a

Čimbenici rizika za razvoj KOPB-a mogu se podijeliti na osobne i čimbenike okoline. Bolest obično nastaje njihovim interakcijom. 

OSOBNI ČIMBENICI: Genetski - najbolje proučen nasljedni čimbenik rizika je rijedak, nasljedni nedostatak alfa 1 - antitripsina.

- Preosjetljivost (hiperaktivnost) dišnih puteva - može prethoditi pojavi KOPB-a iz okoline ili se razviti nakon izlaganja duhanskom dimu ili drugim okolišnim čimbenicima. Nije poznato kako utječe na razvoj KOPB-a.

- Razvoj pluća - smanjena porođajna težina i oslabljena maksimalna dosegnuta funkcija pluća (nalaz spirometrije) povečavaju rizik od nastanka KOPB-a.

ČIMBENICI RIZIKA OKOLINE: Pušenje - najznačajniji je čimbenik rizika za KOPB, te je u pušača (naročito cigareta), u odnosu na nepušače, učestalost poremećaja funkcije pluća, stupanj godišnjeg slabljenja funkcije pluća i mortalitet od KOPB-a veći. Bolesti doprinosi ne samo aktivno pušenje, već i pasivna izloženost duhanskom dimu. Ipak svi pušači ne obolijevaju od kliničkog značajnog KOPB-a, što ukazuje na ulogu nasljednih čimbenika u modifikaciji osobnog rizika za nastanak bolesti.

Profesionalna izloženost prašini i kemikalijama - ukoliko je izloženost tim agensima (pare, iritansi i dimovi) dovoljno intenzivna i duga, može se razviti KOPB neovisno o pušenju, odnosno povećati rizik od KOPB-a u pušača.

Zagađenje zraka

Infekcije

Obrazovanje i socioekonomski status

KLINIČKA SLIKA

KOPB karakterizira kroničan, stabilan, ali progresivan tok bolesti (bez simptoma ili uz slabo izražene simptome) i akutna pogoršanja (egzacerbacije). Simptomi variraju i ovise o stupnju težine bolesti, te se u razvijenom obliku bolesti najčešće nalazi trijas simptoma: zaduha (subjektivan osječaj kratkoće daha i nedostatak zraka) u naporu (s vremenom progredira), kronični kašalj i produktivno iskašljavanje.

Akutna pogoršanja bolest: stabilan tok bolesti prekidaju akutna pogoršanja prethodno stabilnog stanja bolesti (egzacerbacije). Ona se javlja u različitim vremenskim razmacima, pogoršavaju funkciju pluća, smanjuju kvalitetu života, a mogu biti opasna po život. Najčešći uzrok su infekcije traheobronhalnog stabla, eventualno zagađenja zraka, a u trećini slučajeva uzrok se ne može odredit.

Egzacerbacije karakteriziraju pogoršanje općeg stanja, progresija zaduhe, osjećaj pritiska u prsima i piskanja (engl. wheezing), pojačani kašalj, obilnije iskašljavanje uz promjene boje i/ili gustoće iskašljaja. Povećanje volumena iskašljaja i njegov gnojni izgled upućuju na bakterijsku upalu kao uzrok pogoršanja. U slučaju infektivne etiologije mogu se javiti i opći simptomi, vručica, zimica, tresavica i pojačano znojenje. U težim egzacerbacijama mogu se javiti slabost, nesanica, pospanost, umor, depresija i konfuzija.

Diferencijalnodijagnostički valja pomišljati na upalu pluća, kongestivno zatajenje srca, pneumotoraks, pleuralni izljev, emboliju pluča i aritmiju.