Spavanje je fiziološki, privremeni, periodični i ritmični prekid budnosti. Ono je dio kronobiološkog ritma, tijekom kojeg se u 24-satnom ritmu izmjenjuju stanje budnosti i spavanje. Spavanjem dolazi do oporavka organizma. Odrastao čovjek prosječno spava 8 sati dnevno. Individualne potrebe za snom variraju od 5 do 10 sati sna dnevno. Djeca spavaju 10 do 12 sati dnevno, a novorođenčad i do 20 sati dnevno. Nesanica je kvantitativan poremećaj spavanja, koji se očituje smetnjama uspavljivanja, održavanja spavanja i/ili nedovoljnog spavanja, uz smanjenu kvalitetu spavanja. Posljedično se javlja dnevna pospanost, smetnje pažnje i koncentracije, učenja i pamćenja, smanjenje radne sposobnosti.

Higijena spavanja su navike i ponašanja koje se provode s ciljem lakšeg usnivanja, dužeg i kvalitetnog spavanja i jutarnjeg osjećaja odmorenosti:

1. lagani večernji obrok

2. izbjegavanje konzumacije alkohola, kofeina ili nikotina prije spavanja

3. lagana tjelesna aktivnosti

4. odlazak na spavanje u isto vrijeme

5. spavanje u spavaćoj sobi, koja se koristi samo za spavanje

6. adekvatna temperatura zraka (optimalna temperatura je do 5' C niža od uobičajene sobne temperature)

7. manja osvjetljenost i ozvučenost spavaće sobe

8. čitanje ili slušanje glazbe prije spavanja

9. kontrola podražaja koji nisu povezani sa spavanjem

6. kvalitetan madrac

Reference:

1. Begić D. Poremećaji spavanja i njihovo liječenje. Medicus, Vol. 26 No. 2 Psihijatrija danas, 2017.