PROLJETNI

UMOR

 

 

 

 

ŠTO JE ZAPRAVO PROLJETNI UMOR?

Proljetni umor je osjećaj pojačanog umora koji se javlja u rano proljeće, tijekom ožujka. Taj se osjećaj proteže i u travnju te polako nestaje s dolaskom toplih dana u svibnju.

Zahvaća razdoblje proljeća jer se tada organizam polako priprema na veće aktivnosti tijekom lijepih dana i na neki način budi iz svojevrsnog zimskog mirovanja. Često u tom periodu postajemo razdražljivi, depresivni, tjeskobni, tj. jednom riječju – iscrpljeni. Svi ti simptomi onda zajedno vode smanjenju sposobnosti za izvršavanje uobičajenih dnevnih fizičkih i psihičkih aktivnosti.

Važno je napomenuti da se ne radi o bolesti, nego o normalnom fiziološkom procesu koji se s većim ili manjim intenzitetom javlja kod velikog broja ljudi.

 

KAKVA JE UČESTALOST OVE POJAVE?

Prema epidemiološkim istraživanjima na opće loše osjećanje u proljeće žali se više od 20 posto pacijenata koji posjećuju ambulante opće medicine. Prema nekim mišljenjima, od proljetnog umora pati gotovo svaka druga osoba u općoj populaciji. Također se na ovaj oblik umora više žale žene nego muškarci.

 

ZAŠTO SMO U PROLJEĆE UMORNI?

S dolaskom proljeća, naše tijelo se priprema na buđenje iz zimske uspavanosti kao što se i priroda priprema na ponovni rast, a životinje bude iz zimskog sna. Pojačana potreba za aktivnošću uzrokuje i trošenje više energije tijekom dana što ponekad može dovesti do iscrpljenosti i umora.

Promjena vanjskih uvjeta koja dolazi s novom proljetnom sezonom može biti stresna na osobe koje su osjetljive na promjenu vremena. Dok neki ljudi ni ne osjete promjenu, meteoropati su skloni doživjeti promjenu vremenu kao stres za organizam. Također, ljetno računanje vremena, iako nam donosi osjećaj dužeg trajanja dana, mnogim ljudima može intervenirati u ciklus spavanja. Premda je riječ o pomaku od samo sat vremena, neke osobe će se teško priviknuti na novu rutinu sna pa im navikavanje na novo vrijeme može trajati i nekoliko tjedana tijekom koji će se osjećati umorno i iscrpljeno.

Uzrok proljetnom umoru može biti i narušeni imunološki sustav. Tijekom hladnih zimskih mjeseci malo tko će uspjeti izbjeći prehladu ili gripu, pa se naš umoran organizam nakon izloženosti tim stresorima tek treba početi oporavljati u toplim danima proljeća.

Nedostatak vitalnosti može biti uzrokovan i manjkom vitamina u tijelu. Ponajprije važan je nedostatak vitamina C. Dugo zimsko razdoblje često je povezano s jednoličnom prehranom koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina C u našem organizmu. To pak uzrokuje smanjenje iskorištenosti kisika u stanicama tkiva i slabljenje imunoloških obrambenih snaga našeg organizma.

Proljetne alergije također mogu biti uzrokom umora. Često osobe koje pate od alergija dišnog sustava imaju problema s usnivanjem te buđenjem tijekom noći.

 

Ukratko, najčešći uzroci proljetnog umora su promjene u ciklusu spavanja  te nedostatak vitamina važnih za obnovu imuniteta. Srećom, ovo su  problemi koji se uz malo truda lako i brzo mogu riješiti.

 

 

KAKO SI MOŽEMO SAMI POMOĆI?

​1. REGULACIJA PREHRANE

Prvi korak kojim sami pomažemo u izlasku iz ovog neugodnog stanja je promjena prehrambenih navika.

 

Većom potrošnjom namirnica koje sadrže velike količine vitamina C doprinijet ćemo bržem svladavanju simptoma proljetnog umora. Osim što nas slab imunitet čini umornima i razdražljivima, otvara nas i mogućim napadima bakterija i virusa. Kako biste ojačali imunitet, opskrbite se vitaminom C kojim obiluju agrumi poput limuna, naranče i grejpa, ali i povrće poput kupusa, cvjetače i prokulice. Učinkovitost unosa vitamina C biti će znatno smanjena ako uz taj vitamin ne konzumiramo željezo jer ono pomaže u njegovoj apsorpciji.

 

 

 

Konzumirajte zdrave ugljikohidrate jer su ugljikohidrati najvažniji izvor energije. Međutim, treba prepoznati one koji su dobri za umorno tijelo od onih koji ga samo opterećuju. Ugljikohidrati s visokim glikemijskim indeksom, a to su šećeri i bijelo brašno, brzo se razlažu i daju nagli porast energije nakon kojeg slijedi nagli pad pa se u konačnici osjećate još umornije. Konzumirajte ugljikohidrate s niskim glikemijskim indeksom. Oni se sporije razlažu i postupno daju energiju našem tijelu, a naći ćete ih primjerice u integralnom kruhu, žitaricama i grahu.

 

 

 

Ovo intenzivno godišnje doba ponekad zahtijeva i dodatni unos vitamina u obliku preparata vitamina i minerala kao dodataka prehrani. Od minerala, čija je prisutnost od osobite važnosti u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa, treba posebno istaknuti magnezij. Uz to što je važan za pravilan rad srca, mišića i živčanog sustava, on potiče metabolizam aktivacijom brojnih enzima nužnih za pravilno odvijanje metaboličkih procesa.

Korisnim se smatra i unos vitamina E, koji poboljšava cirkulaciju, neutralizira djelovanje slobodnih radikala i poboljšava djelovanje imunološkog sustava.

Pri odabiru vitaminsko-mineralnih preparata potrebno je savjetovati se sa svojim liječnikom ili farmaceutom koji će se u preporuci voditi specifičnim svojstvima svake osobe kao što su zdravstveno stanje, dob, primjena druge istovremene medikamentozne terapije i slično.

Također se ne smije zanemariti značaj dostatne hidracije. Preporučuje se unos najmanje 1,5 litre vode dnevno čime će se uz reguliranje probave smanjiti i osjećaj umora.

 

 

2. BORAVAK U PRIRODI

Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo sami djelovati, tako da duže boravimo izvan zatvorenog prostora i tako izložimo tijelo dnevnoj svjetlosti. Ako se osjećate previše umorno, nemojte se upuštati u iscrpljujuće sportove već radije krenite polako, od svakodnevne šetnje ili laganog jogginga. Tjelesna aktivnost ubrzat će vaš metabolizam i poboljšati cirkulaciju zbog čega ćete se osjećati bolje i odmornije već od samog starta.

Topliji dani omogućavaju duži boravak na suncu što znači i veću izloženost vitaminu D. Iskoristite lijepo vrijeme za duge šetnje ili lagani jogging, pozovite obitelj i prijatelje na zajedničke aktivnosti u prirodu ili jednostavno naviku ispijanja kave prenesite iz udobnosti dnevne sobe na balkon ili terasu. Svakodnevni boravak na svježem zraku i suncu nas razbuđuje i obnavlja, ali i čini sretnijima, pa pokušajte što je češće odabrati šetnju umjesto automobila ili izlet u park umjesto gledanja filma.

 

 

3. POPRAVITE RITAM SPAVANJA

Osim navedenog, vrlo je važno provoditi tzv. higijenu sna. Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja odmah ustati. Nekoliko sati prije odlaska na spavanje izbjegavajte alkohol i kofein te gledanje televizije i korištenje mobitela i računala. Radije to vrijeme provedite uz lagano štivo ili razgovor s ukućanima. Također će umor i klonulost biti povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja. Preporučuje se da se održava jedna uobičajena rutina spavanja što znači da se ide u krevet i ustaje u isto vrijeme.

Iako se tijekom dana možete osjećati sasvim iscrpljeno, pokušajte izbjeći popodnevno spavanje. Već sat vremena drijemanja za vrijeme dana može otežati uspavljivanje navečer i poremetiti zdravi ritam spavanja.  

---

Pridržavajući se ovih jednostavnih savjeta, pomoći ćemo vlastitom organizmu da se što bezbolnije odupre proljetnom umoru, neželjenom pratitelju svakog proljeća. Tek na taj način ćemo u cijelosti moći uživati u ovom godišnjem dobu, kojeg većina ljudi smatra najljepšim dijelom godine!