Gušterača je žlijezda veličine 10 do 16cm smještena u gornjem dijelu trbušne šupljine, ispod želuca, a pored početnog dijela tankog crijeva. Ima dvojaku ulogu -  kao endokrina žlijezda i kao probavni organ. Kao endokrina žlijezda sintetizira hormone (inzulin, glukagon, somatostatin) a kao probavni organ stvara sokove bogate inaktivnim probavnim enzimima koje luči u tanko crijevo. Enzimi nakon aktivacije razgrađuju hranjive tvari (proteine, ugljikohidrate, masti) i tako omogućuju njihovu apsorpciju.

Najčešći uzrok upale gušterače su žučni kamenci (40%) i prekomjerna konzumacija alkohola (35%). Kada kamenac začepi žučne vodove, u njima se stvara povećani tlak koji oštećuje stanice gušterače. Oštećene stanice ispuštaju svoj sadržaj i tako dolazi do oštećenja tkiva gušterače izazvanog vlastitim probavnim sokovima. Kod prekomjerene konzumacije alkohola, etanol potiče nakupljanje enzima u stanicama gušterače i njihovu prijevremenu aktivaciju. Povećava se propusnost odvodnih kanala što enzimima omogućuje pristup do vlastitog tkiva. Upalu gušterače može izazvati i trauma te endoskopski zahvati na žučnim vodovima. Uzročnici upale mogu biti i neki lijekovi poput kortikosteroida, imunosupresiva, te neki diuretici. Uzrok upale mogu biti i povišene masnoće u krvi, maligne bolesti, virusne infekcije i operativni zahvati.

Vodeći simptom pankreatitisa je bol u trbuhu. Obično je lokalizirana u gornjem središnjem dijelu abdomena, a opisuje se kao probadajuća bol s propagacijom prema leđima. Može nastupiti u blagom obliku, pa se postepeno pojačavati. Bol može nastati ili se pogoršati nakon masnog obroka. Praćena je mučninom , povraćanjem, povišenom tjelesnom temperaturom, zimicom, tresavicom, glavoboljom, slabošću, malaksalošću, proljevom, manjkom apetita, a kod manjeg broja bolenika i žuticom. U težim oblicima bolesti dolazi do dehidracije, otežanog disanja, ubrzanog rada srca i pada arterijskog tlaka. Kod vrlo niskih vrijednosti tlaka nastaje cirkulatorni šok, stanje opasno po život bolesnika,

Dijagnoza se postavlja temeljem kliničke slike, laboratorijskom i radiološkom obradom. Amilaze i lipaze u krvi mogu biti povišene do tri puta iznad normalnih vrijednosti, što je bitan kriterij za postavljanje dijagnoze. Također dolazi do povišenja svih upalnih parametara.
Radiološka obrada uključuje UZV pregled abdomena. Kod teških oblika bolesti indicirana je CT obrada. Kod manjeg broja pacijenata radi se endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija (ERCP), radiološka obrada žučnih putova i gušteračinog kanalnog sustava.

Terapija pankreatitisa uključuje intenzivnu infuziju da se spriječi pad tlaka. Za smanjenje bolova koriste se analgetici i spazmolitici. Ukida se hranjenje na usta sve do prestanka bolova i povratka apetita. Antibiotici se daju u izuzetnim slučajevima kod infekcija. Kirurško liječenje primijenjuje se kod komplikacija bolesti, kada su iscrpljene konzervativne metode liječenja.

Smrtnost bolesnika s akutnom upalom gušterače kreće se od 10 do 15%. Veća je u skučajevima kada je upala izazvana žučnim kamencima. U težim slučajevima bolesti smrtnost može iznositi i do 30%.