HPV I CIJEPLJENJE

 

 

Roditelji mojih tinejdžera , kao i oni sami su vrlo zainteresirani za ovu temu HPV- a. Iako se o tome stalno priča u školi, u društvu , na poslu, kod mene u ambulanti, nisam sigurna da se svaki put sve dobro čuje. Bez obzira što su nam „klinci „ elektronski, informatički pismeniji od nas , sigurna sam da se o nekim stvarima ne zna ili ne želi znati dovoljno. Zato ćemo se polako svi skupa zdravstveno odgajati čitajući samo stručne i provjerene podatke. Razgovarat ćemo bez straha i predrasuda i pokušat ćemo od ovog „modernog „ doba ostati dovoljno racionalni da se moderniziramo u pravom smjeru.

Molim Vas pročitajte, neka ciljana naša skupina pročita, ili ih pravovremeno informirajte, budite dosadni i uporni, nije sramota NE ZNATI, sramota je ne željeti znati , ignorirati i reći…ma moje dijete nije takvo ili meni se to ne događa……..stvarnost je neumoljiva, a svakodnevne situacije demantiraju spomenutu informiranost.

 

Što je humani papiloma virus?

Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima.  Naziv dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).

Kako dolazi do zaraze?

Infekcija HPV-om se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. Važno je istaknuti da do zaraze može doći i kod dodira zaražene kože s kožom, što uključuje predigru i maženje. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze.

Koliko je učestala infekcija HPV-om?

Humani papiloma virus (HPV) je jedan od najčešćih uzročnika virusnih infekcija reproduktivnog trakta. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca se zarazi u nekom trenutku u životu.

Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?

Infekcija HPV-om često nema nikakve simptome. Infekcija HPV-om najčešće (u 9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze, bez ikakvih znakova bolesti.  No kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Infekcija HPV-om može uzrokovati: karcinom vrata maternice (cerviksa), rodnice (vagine) i stidnice (vulve) kod žena, karcinom muškog spolnog uda (penisa) te karcinom čmara (anusa) i grla kod muškaraca i žena. Od karcinoma uzrokovanih HPV-om najčešći je karcinom vrata maternice (cerviksa). Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake godine od invazivnog karcinoma cerviksa oboli oko 350 žena, a preko 100 ih umre. Više od  99 posto slučajeva karcinoma cerviksa je posljedica infekcije onkogenim tipovima HPV-a. Predstadiji raka vrata maternice se mogu utvrditi preventivnim ginekološkim pregledima (PAPA testom), te su kao i sam rak uzrokovani infekcijom HPV-om, a otkrivaju se u više od 2000 djevojaka i žena svake godine. Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se kod približno 10 do 20 osoba utvrdi oboljenje od raka čmara, muškog spolnog uda i rodince, dok se rak stidnice dijagnosticira kod manje od 100 žena.

Spolne bradavice najčešće počinju kao male kvržice (jedna ili grupa kvržica) u anogenitalnom području. Mogu ostati male ili narasti, mogu biti izbočene ili ravne, te izgledom podsjećati na cvjetaču.

NE alkoholu i pušenju!

Razlozi zbog kojih kod nekih osoba infekcija HPV-om ne prolazi samo od sebe, odnosno bez liječenja, već dovodi do bradavica i raka još uvijek nisu u potpunosti istraženi. No više je istraživanja pokazalo da je pušenje i pijenje alkohola značajan rizični čimbenik za razvoj trajne infekcije usne šupljine i anogenitalnog područja HPV-om.

 

Kako se možemo zaštiti?

Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, i dr.) i cijepljenje, te sekundarnu prevenciju – organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa (PAPA test).

Cijepljenje protiv HPV-a

Registrirana su tri cjepiva protiv infekcije HPV-om: dvovalentno (Cervarix), četverovalentno (Silgard / Gardasil) i devetvalentno (Gardasil 9). Sva tri cjepiva štite od infekcije tipovima 16 i 18, koji uzrokuju više od 70 posto karcinoma cerviksa. Četverovalentno cjepivo sadrži još i tipove 6 i 11, koji najčešće uzrokuju spolne bradavice, dok devetvalentno cjepivo uz tipove 16, 18, 6 i 11 sadrži još i 31, 33, 45, 52, 58, koji također spadaju u onkogene tipove.

Sva se tri cjepiva pripravljaju iz visoko pročišćenih čestica proteina L1 tehnologijom rekombinantne DNK. Ove čestice nalik virusu ne sadrže virusnu DNK, ne mogu inficirati stanice, razmnožavati se niti uzrokovati bolesti.

Sažeci opisa svojstava lijeka i Upute o lijeku su za sva cjepiva javno dostupni na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova

Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?

U Republici Hrvatskoj se, prema Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom obolijevanja od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, Haemophilus influenzae – invazivne bolesti, meningokokne bolesti i infekcije HPV-om, preporučuje besplatno cijepljenje protiv infekcije HPV-om za djevojčice i dječake koji pohađaju osmi razred osnovne škole.

Prvih 6. mjeseci 2019. godine, odnosno ovisno o raspoloživosti cjepiva, cijepljenje je besplatno i za sve srednjoškolke i srednjoškolce.

Cijepljenje je preporučljivo provesti prije izlaganja infekciji HPV-om, što znači da je poželjno cijepiti se prije započinjanja spolne aktivnosti. Iako je poželjno cijepiti se prije početka spolnih aktivnosti ili što ranije na početku spolnog života, cijepljenje se preporučuje i onima koji su spolno aktivni. U slučaju da su zaraženi HPV-om, najvjerojatnije nisu zaraženi svim tipovima HPV-a protiv kojih se cijepi. Dijagnostička obrada radi utvrđivanja moguće infekcije HPV-om nije opravdana prije cijepljenja.

Cijepljenje ne uklanja rizik, već ga smanjuje, tako da preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.

Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela su na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela niz preporuka o primjeni cjepiva.

Cjepivo za učenike i učenice 8. razreda osnovne i srednje škole

Za cijepljenje učenica i učenika 8. razreda osnovne škole i za djecu te dobi koja ne idu u školu, nabavljeno je devetvalentno cjepivo. Istim cjepivom cijepe se srednjoškolci u akciji besplatnog cijepljenja u prvoj polovici 2019. godine. To cjepivo sadrži sljedeće tipove HPV-a: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58 i dostupno je pod nazivom Gardasil 9. Gardasil 9 je namijenjen cijepljenju protiv sljedećih bolesti uzrokovanih HPV-om:

premalignih lezija i raka koji zahvaćaju vrat maternice (cerviks), stidnicu (vulvu), rodnicu (vaginu) kod ženskog spola i čmar (anus) kod oba spola, uzrokovanih tipovima HPV-a u cjepivu,

spolnih bradavica (Condyloma acuminata) kod oba spola uzrokovanih određenim tipovima HPV-a.

Više informacija možete pronaći u sažetku opisa svojstva lijeka na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/health/documents/community-register/2018/20180219140172/anx_140172_hr.pdf

Kakve su nuspojave?

Cjepiva kao i svi drugi lijekovi mogu imati nuspojave. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Česte nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju: bol, crvenilo ili oteklinu na mjestu primjene, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju i umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima.

Kratka nesvjestica se može dogoditi nakon bilo kakvog medicinskog postupka, uključujući cijepljenje. Osoba bi prilikom cijepljenja trebala sjediti ili ležati te nakon cijepljenja dodatno 15 minuta sjediti da bi se smanjila mogućnost nesvjestice, a time i eventualnih ozljeda prilikom pada.

U vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti teške (anafilaktičke) alergijske reakcije nakon cijepljenja.

Kakvu zaštitu pruža cjepivo?

Djelotvornost u sprečavanju perzistentne infekcije (kod muškaraca i kod žena) tipovima HPV-a sadržanima u cjepivu je preko 80 posto, što dovodi do smanjenja cirkulacije virusa u populaciji.

Dosadašnja istraživanja ukazuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu, dulju od 10 godina, čime su mladi zaštićeni u razdoblju početka spolnog života i osnivanja trajne, uzajamno vjerne veze. Nije još potpuno sigurno hoće li u budućnosti biti potrebe za dodatnom, tzv.“booster„ dozom, no zasad se dodatna doza ne preporučuje.

 

Literatura:

http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs380/en/

http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/255353/1/WER9219.pdf?ua=1

https://www.cdc.gov/hpv/parents/vaccine.html

http://www.who.int/vaccine_safety/committee/topics/hpv/June_2017/en/

https://www.cdc.gov/hpv/parents/questions-answers.html

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5580486/

Izvor:stranice HZJZ

 

 

 

 Tagovi

cijepljenjecjepivogardasil