Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za kardiovaskularne bolesti, kojima su inače posebno sklone osobe sa šećernom bolesti. Stoga je redovita tjelovježba najzdravija životna navika u svakoj životnoj dobi. Nezamjenjiva je njena uloga u čuvanju snage, pokretljivosti i izdržljivosti organizma. Time izravno doprinosi tjelesnom i duševnom zdravlju.

Smanjuje li tjelesna aktivnost rizik za šećernu bolest?

Tjelovježba je najvažnija u dugoročnom održavanju gubitka tjelesne težine. Neovisno od toga, ona dodatno utječe na povećanje osjetljivosti na inzulin i akutno smanjuje razine glukoze u krvi. Sveukupno je dokazano da redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2. Smanjuju se također ostali srčanožilni rizični čimbenici kao što je povišeni krvni tlak i masnoće u krvi. Taj cijeli niz povoljnih utjecaja toliko je izniman da je čak potaknuo istraživanja kako bi se stvorila tableta koja bi oponašala učinke tjelovježbe.

Koliko treba vježbati?

Danas su prihvaćene preporuke o minimalno 30 minuta svakodnevnog vježbanja. Taj ritam može biti i drugačiji, ali bilo bi dobro sveukupno odraditi najmanje oko 2,5 sata tjedno. Više vrijede češća razdoblja od samo desetak minuta trajanja nego primjerice dugo vježbanje isključivo vikendom. Aktivnosti treba rasporediti kroz najmanje 3 dana u tjednu bez više od 2 uzastopna dana bez tjelovježbe.

Kako provoditi tjelovježbu?

Kada se čvrsto prihvati spoznaja o važnosti tjelovježbe, preostaje onaj najveći izazov, unijeti tu promjenu u način života. Loše navike stječu se godinama pa je potrebna snažna vjera i odlučnost kako bi obvezu vježbanja u potpunosti uključili u svakodnevnicu. Očekivanja trebaju biti strpljiva jer se do pravih postignuća može doći samo polako i postupno. Započeti tjelovježbu nikada nije prekasno. Za lakši početak, dobro je prikupiti što više savjeta i ideja o tome kako se sve može povećati tjelesna aktivnost.

U prvom redu potrebno je za tjelovježbu iskoristiti već postojeće svakodnevne prilike. Vodite računa o tome koliko određena vrsta tjelovježbe odgovara vašem životnom okruženju i tjelesnim sposobnostima. Hodanje je obično prva preporuka. To je najjednostavnija mogućnost koja lako može postati redovita navika, a ne zahtijeva posebne uvjete i pripreme. Hodajte gdje god možete. Primjerice, produžite hodanje pri dolasku i odlasku s posla izlazeći na ranijoj autobusnoj stanici ili parkirajte auto dalje. Umjesto telefonskih poziva, prošetajte do svog suradnika, a što više koristite stepenice umjesto dizala. U svakoj prilici ubrzajte ritam koraka. Možda na posao možete i biciklom. Vrlo je vrijedna tjelesna aktivnost pri vrtlarenju pa makar i na balkonu, a svi kućni poslovi također joj mogu značajno doprinijeti.

         Najvažnije je zadržati motivaciju i ostati ustrajan !!!

Cijeli je niz daljnjih mogućnosti: trčanje, vožnja bicikla, ples, gimnastika, tenis ili plivanje, a provjerite također u obližnjoj športskoj dvorani možete li se uključiti u neki od momčadskih športova.

Najvažnije je zadržati motivaciju i ostati ustrajan. To se najbolje postiže ako vam je vježbanje zabavno. Izmjenjujte više različitih aktivnosti kako bi vam bilo zanimljivije. Ako vam nešto manje odgovara, pokušajte drugo, isprobajte različite stvari dok ne nađete ono u čemu ćete uživati. Vrlo je važna podrška okoline pa se okružite i družite s aktivnim ljudima koji će vas poticati i zajednički sudjelovati.

Sve leži u dobroj tjelovježbi, a njezine dobre posljedice sigurno ćete primjetiti u svakodnevnom životu sprječavajući nastanak brojnih bolesti te regulacijom brojnih već prethodno dijagnosticiranih bolesti kao što je šećerna bolest.