​Alergija - prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni).

Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica vjeđa i dišnog sustava, što uzrokuje simptome alergije:

- curenje, začepljenost ili svrbež nosa,

- peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež 

- crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka,

- otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost,

- glavobolja,

- alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi,

- povraćanje i  proljev. 

Alergije može imati svatko, bez obzira na dob, iako su češće kod osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Na njih treba sumnjati kod ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i kožnih smetnji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjuktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

 

Najčešći alergeni u tijelo ulaze putem dišnog sustava

• Pelud 
• Grinje iz kućne prašine
• Perut kućnih ljubimaca
• Plijesan

 

Kako spriječiti alergije?

Najbolji način da spriječite alergije je da otkrijete i izbjegavate alergene.

 

PELUD

- pratiti peludni kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osjetljivih osoba izazivaju alergije.

- prozračivanje prostora za vrijeme nakon kiše

 

PRAŠINA I PLIJESAN

- čistiti prašinu jednom tjedno,

- jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu,

- zamijenite tapecirani namještaj plastičnim ili kožnim, pod obložite parketom, laminatom ili pločicama,

- održavajte 30 – 50 %-tnu vlažnost zraka i ventilirajte kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjajući filtere u sustavima grijanja ili hlađenja, čisteći ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore

- održavajte higijenu stambenog i ostalih prostora u kojima često boravite

 

KUĆNI LJUBIMCI

Izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem. Ne dopuštajte im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite.

 

IZBJEGAVAJTE AKTIVNO I PASIVNO PUŠENJE

U dimu cigarete ima više od 4.000 kemikalija od kojih su mnoge alergogene jer povećavaju rizik razvoja alergijske astme, pogotovo kod djece.

 

Liječenje alergijskog rinitisa

Najčešći simptom alergije je alergijski rinitis.

- kapljice za nos, tzv. dekongestivi, kojima se smanjenjem edema sluznice povećava prohodnost dišnog puta u nosu

- nakon tjedan dana se može nastaviti ukapavati fiziološka otopina ili voda s malo soli.

- antihistaminici, uzimaju se bilo u obliku spreja, tableta ili kapljica, a imaju preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije cvatnje (ako govorimo o alergiji na pelud)

- kortikosteroidi koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima, kod težih kliničkih oblika bolesti kod kojih se simptomi ne uspijevaju ukloniti antihistaminicima

- Imunoterapija ili hiposenzibilizacija - oblik liječenja nekih alergijskih bolesti primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, čime se potiče razvoj podnošenja tog alergena. Preporučljiva je u mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili u potpunosti učinkoviti. Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik.