GERB označava nekompetentnost donjeg ezofagealnog sfinktera koja omogućava vraćanje (refluks) želučanog sadržaja u jednjak što uzrokuje žareću bol. 

Najčešća tegoba na koju se žale pacijenti je žgaravica. Osim toga , simptomi mogu biti različiti: kiseo ili gorak okus u ustima, podrigivanje, vraćanje gorke tekućine iz želuca u usta (osobito za vrijeme spavanja), promuklost, potreba da se pročisti grlo, otežano gutanje hrane i/ili tekućine, kašalj, pogoršanje tegoba nakon jela, osobito u sagnutom položaju tijela. Nastanku tegoba i razvoju bolesti značajno doprinose način prehrane i navike.
Neke namirnice pojačavaju lučenje želučane kiseline: čokolada, pepermint, kava, čaj, alkoholna i gazirana pića, jako začinjena hrana. Nikotin (pušenje), posebno dovodi do slabljenja donjeg ezofagealnog sfinktera. Masna hrana se duže probavlja i zadržava u želucu te može uzrokovati navedene simptome. Pretilost pogoduje nastanku GERB-a zbog pritiska povećanog masnog tkiva na želudac.

Ukoliko je refluks kiseline dugotrajan ili jak, na sluznici jednjaka može uzrokovati nastanak upalnih promjena te površinska ili dublja oštećenja sluznice u obliku erozija (površna oštećenja) ili vrijedova (dublja oštećenja). Ozbiljnije promjene, kao što su suženja promjera jednjaka (striktura), dovode do tegoba uslijed otežanog prolaska hrane. Poseban značaj imaju teži oblici promjena sluznice jednjaka (Barretov jednjak) iz kojih se može razviti čak i karcinom jednjaka. 

Na dijagnozu upućuje detaljna anamneza. Bolesnicima s tipičnim simptomima može se dati probna terapija. Bolesnike u kojih ne dođe do poboljšanja, ili imaju dugotrajne simptome ili simptome komplikacija, potrebno je kontrolirati. Pretraga izbora je ezofagogastroduodenoskopija (gastroskopija) i biopsija promijenjenih područja. Endoskopska biopsija jedina je metoda koja sigurno otkriva promjene sluzničnog epitela, tj. metaplaziju kod Barettova jednjaka. U dijagnostici GERB-a koriste se i 12 ili 24 satno kontinuirano praćenje kiselosti u jednjaku (pH-metrija) ili mjerenje tlakova u jednjaku (manometrija).

Cilj liječenja je ukloniti tegobe bolesnika te smanjiti refluks i izliječiti ostećenja sluznice jednjaka.

Za korekciju blaže refluksne bolesti jednjaka najčešće je dovoljna promjena životnih navika.

1. Jedite manje obroke više (5-7) puta dnevno. Ne prejedajte se! Izbjegavajte masne obroke i „fast food“.
2. Izbjegavajte obilne obroke prije odmora ili spavanja. Noću spavajte u poluležećem položaju.
3. Smanjite unos začinjene i kisele hrane. Izbjegavajte hranu koja vam izaziva žgaravicu ili refluks.
4. Ukoliko imate prekomjernu tjelesnu težinu, pokušajte smršaviti! Pretilost i prekomjerna tjelesna težina povećavaju rizika nastanka GERB-a.
5. Prestanite pušiti! Nikotin slabi mišić koji steže donji dio jednjaka.
6. Izbjegavajte odjeću koja vas steže, osobito oko struka!

Kod umjereno teške i teške bolesti liječnik će propisati lijekove.To su  lijekovi koji neutraliziraju već postojeću kiselinu u želucu (antacidi) ili lijekovi koji smanjuju stvaranje kiseline - antragonisti H2-receptora i tijekom posljednja dva desetljeća zlatni standard su  inhibitori protonske pumpe (pantoprazol, esomeprazol, rabeprazol..).

Antirefluksni kirurški zahvat (obično laparoskopski) izvodi se u bolesnika s teškim ezofagitisom, krvarenjima, strikturama, ulkusima ili upornom simptomatologijom.