Sinkopa je prolazni gubitak svijesti s gubitkom posturalnog tonusa, a posljedica je iznenadna hipotenzija i smanjenje protoka krvi kroz mozak. Može nastati iznenada (bez upozorenja) ili mogu biti prisutni simptomi poput mučnine, omaglice, osjet vrućine, znojenje, smetnje vida, šum u ušima.

Prolazno smanjenje protoka krvi u mozgu obično je posljedica jednog od tri opća mehanizma: promjene tonusa žila i promjene volumena krvi, kardiovaskularnih poremećaja i cerebrovaskularnih bolesti.

Promjena tonusa žila i promjena volumena krvi može se manifestirati kao vazovagalna sinkopa, ortostatska hipotenzija (izazvana lijekovima, dehidracijom, dugotrajnim ležanjem), preosjetljivost karotidnog sinusa i situacijske sinkope (kod kašlja, mokrenja, gutanja).

Kardiovaskularni poremećaji mogu biti poremećaji srčanog ritma (npr. AV-blok III. stupnja, ventrikularna tahikardija) i drugi uzroci poput embolije pluća, masivnog infarkta miokarda, stenoza aorte, tamponada perikarda i miksom atrija.

Kod cerebrovaskularnih bolesti sinkopa može nastati uslijed bolesti vertebrobazilarnih arterija (suženje) i teškog obostranog suženja karotida.

Sinkopa u pravilu nastaje u stojećem ili sjedećem položaju, a iznimka je sinkopa zbog srčanih uzroka.
Gubitak svijesti može biti djelomičan ili potpun i traje obično nekoliko sekundi do minuta. Koža je blijeda ili pepeljasto siva i znojna. Puls je slabo palpabilan, krvni tlak snižen i ponekad nemjerljiv. 
Pri nekim sinkopama mogu nastati generalizirani grčevi i inkontinencija.

Dijagnostička obrada obuhvaća lab. pretrage, EKG, UZV Doppler karotida, srčane enzime, 24h monitoring, eventualno UZV srca te prema indikacijama i druge specifične pretrage. Diferencijalno dijagnostički može se raditi o epileptičkom napadaju, hipoglikemiji, anksioznosti i hiperventilacijskom sindromu te psihičkim poremećajima.