Giht

Artritis ili upala zglobova može se podijeliti na više vrsta, a jedna od njih je giht. Riječ je o bolesti koja se naziva još i urični artritis ili ulozi, a nastaje jer se u zglobovima nakupljaju kristali mokraćne kiseline.

Manifestira se crvenilom, naglim napadajima jake boli i oticanjem, a može zahvatiti zglob ili zglobove na nozi, ruci, laktu i drugim dijelovima tijela.

Uzroci gihta

Uzrok gihta je nakupljanje kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Kad tijelo razgrađuje otpadne produkte (purine), nastaje mokraćna kiselina. Mokraćna kiselina putuje kroz krv do bubrega gdje se filtrira. Kod zdravog organizma, mokraćna kiselina se izlučuje urinom.

Ako tijelo proizvodi previše mokraćne kiseline ili ako je bubrezi ne eliminiraju dovoljno brzo, dolazi do povećane koncentracije mokraćne kiseline u krvi. Ovo stanje naziva se hiperuricemija ili povišeni urati u krvi. Hiperuricemija može dovesti do stvaranja kristala mokraćne kiseline. Kada se oni talože u zglobovima, nastaje giht.

Tko obolijeva od gihta

Bolest najčešće pogađa muškarce od 35 do 45 godina starosti, a u rijetkim slučajevima može se manifestirati i oko 20. godine života. Statistike pokazuju da muškarci obolijevaju od gihta 20 puta češće nego žene.

Giht kod žena

Žene su zaštićenije od gihta jer njihov spolni hormon estrogen potiče izbacivanje mokraćne kiseline iz bubrega. No, ulaskom u menopauzu žene postaju podložnije nastanku gihta. Također, žene koje se podvrgavaju strogim dijetama i dugom gladovanju spadaju u rizičnu skupinu.

Rizični čimbenici koji mogu pogodovati razvoju bolesti su:

pretilost,
konzumiranje alkohola (čak i umjereno),
prehrana bogata purinima,
gladovanje ili niskokalorična prehrana,
bolesti bubrega,
druge bolesti koje uzrokuju povećano stvaranje mokraćne kiseline
nasljedni faktori.

Giht – simptomi

Giht je bolest koja se najčešće javlja na velikom zglobu nožnog palca.Oticanje palca na nozi naziva se podagra. Pretražujete li na internetu pojam “giht slike”, najveća je vjerojatnost da će vam se prikazati upravo podagra.

Bolest može zahvatiti i druge zglobove, kao što su koljeno, gležanj, stopalo, ruka, ručni zglob i lakat. Često se javljaju bolovi u stopalu sa strane te bolovi u sredini stopala.

U rijetkim slučajevima, giht kasnije može utjecati i na ramena, kukove ili kralježnicu. Giht se može javiti i u obliku kvrga oko zglobova i na rubovima ušiju. Ove kvrge zapravo su naslage mokraćne kiseline i nazivaju se tofi.

Bolest se manifestira kroz:

napad jake boli,
crvenilo,
osjećaj topline,
oticanje zglobova.

Giht – dijagnoza

Giht se utvrđuje testiranjem krvi na hiperuricemiju. Hiperuricemija znači da u krvi postoji povećana koncentracija urata, odnosno mokraćne kiseline. Dokažu li se povećani urati u krvi, može se napraviti i dodatna pretraga kojom se uzima uzorak tekućine iz zahvaćenog zgloba, a ponekad će vas liječnik uputiti i na rendgen.

Giht – liječenje

Giht nije potpuno izlječiv, ali kroz pravilnu prehranu, zdrav stil života i lijekove, simptomi gihta mogu se ublažiti, a razvoj bolesti zaustaviti. Pravilna prehrana je najbolja prevencija, dok se tijekom akutne i kronične faze simptomi mogu ublažiti lijekovima koje vam propisuje liječnik:

1.Nesteroidni antiinflamatorni (protuupalni) lijekovi (NSAIL) smiruju bol i upalu, a uzimaju se oralno dok god traju simptomi te još nekoliko dana nakon što se simptomi povuku.

U NSAIL lijekove spadaju:

tenoksikam,
diklofenak,
indometacin.

2. Kortikosteroidi se koriste ako je bolest u uznapredovalom stadiju.

3. Lijekovi koji zaustavljaju proizvodnju mokraćne kiseline – alopurinol – koriste se kod starijih pacijenata i kod pacijenata kod kojih se dokaže povećana proizvodnja mokraćne kiseline.

Giht – prehrana

Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Preporučuje se prehrana s niskim sadržajem purina, bogata voćem i povrćem, tjesteninom, rižom i krumpirom. Vegetarijanska prehrana se osobito preporučuje osobama koje boluju od gihta.

Važno je unositi do 3 litre tekućine na dan, da bi se pomoglo ispiranje mokraćne kiseline kroz bubrege.

Zabranjeno je konzumirati namirnice koje sadrže purin, među kojima su:

alkohol,
mesne prerađevine,
konzervirana riba, npr. sardine,
neke vrste riba i morskih plodova, npr. haringe i dagnje,
kvasac (pivski i pekarski).

Namirnice koje smijete konzumirati jednom tjedno su:

slanina,
pileća juha,
meso i perad: govedina, ovčetina, teletina, puretina,
divljač: srnetina, fazan,
ribe i morski plodovi: inćuni, losos, pastrva, jastog, rakovi.

Namirnice koje možete konzumirati do četiri puta tjedno su:

perad: piletina, pačetina,
meso: svinjetina, zečetina,
proizvodi koji sadrže meso: bujon, šunka, jetrena kobasica,
riba i morski plodovi: tuna, oštrige, ikra,
povrće: šparoga, cvjetača, grah, leća, grašak, gljive, špinat,
proizvodi na bazi žitarica: integralne pahuljice, kruh.

Prihvatljive namirnice su:

nemasno meso ili riba, do 150 grama dnevno,
čaj, kava, kakao i čokolada,
karbonizirana bezalkoholna pića i voćni sokovi,
med ili šećer, do 50 grama dnevno,
povrtne i kremaste juhe bez mesa,
sve vrste korjenastog povrća – mrkva, cikla, repa, rotkvica,
zeleno lisnato povrće, osim špinata,
maslac i masnoće, umjereno,
integralni kruh i žitarice,
jaja,
sve vrste voća,
mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, svježi kravlji sir, mozzarella, trapist i drugi polumasni sirevi,
orašasti plodovi: lješnjaci, orasi, kikiriki i maslac od kikirikija.

Prijava

GIHT