DENTALNA MEDICINA , VLAŠIĆ DANIELA, dr.med.dent. (domski)

ANTIKARIJESOGENA HRANA

28.01.2019

Autor

DANIELA VLAŠIĆ dr.med.dent. (domski)



Karijes je najčešća bolest ljudskog organizma. Na njegov razvoj utječu razni čimbenici svojim zajedničkim djelovanjem u dužem razdoblju. Način prehrane jedan je od glavnih čimbenika koji uvjetuju nastanak karijesa.

Prilikom konzumacije ugljikohidrata dolazi do pada pH u ustima ( jednostavni šećeri brzo se razgrađuju te ih bakterije pretvaraju u kiseline koje demineraliziraju caklinu), te s vremenom dolazi do karijesa i kvarenja zuba.

Vrlo je bitno vrijeme tj. koliko dugo se hrana zadržava u ustima. Ljepljiva hrana poput grickalica ili ljepljivih  bombona dugo se zadržava na zubima i teško se ispire slinom. Zato se preporuča da se zaslađena hrana uzima neposredno nakon obroka jer se tada izlučuje više sline koja će brže isprati ostatke hrane.

Izbjegavajte zaslađena i energetska pića, jer osim skrivenih šećera sadrže i fosfornu kiselinu koja pospješuje demineralizaciju cakline. Slini je potrebno 20 minuta da neutralizira te kiseline. Preporuka: obična voda!!!

Za antikarijesogenu hranu karakteristično je vraćanje pH usne šupljine u nekritično područje. U tu hranu ubraja se hrana bogata kalcijem( mlijeko, sir, jogurti ) te meso, riba, jaja.

Čaj, kava i kakao također preveniraju razvoj karijesa. Voće ( npr.  jabuka) i povrće ( npr. mrkva), iako sadrže šećere imaju velik postotak vode i vlakana pa se žvakanjem istih pojačava stimulacija sline, odnosno neutralizira se pH. Čvrsta hrana ne zadržava se u ustima dugo i mehanički čisti zube.

Temeljita i redovita oralna higijena te pravilna prehrana najbolji su recept za zdrave zube.

 


Što ako sam POZITIVAN na KORONAVIRUS

Preuzmite infografiku ovdje

Preuzmite infografiku