Zameci mliječnih zuba stvaraju se prije rođenja djeteta i počinju svoju mineralizaciju odmah nakon rođenja. U pravilu prvo niču prvi donji incizivi (jedinice), u dobi od 6 do 8 mjeseci. Zadnji mliječni zubi niču u dobi od 2 do 3 godine i to su drugi mliječni molari (petice). Na kraju tog razdoblja dijete u ustima ima 20 mliječnih zuba - 8 inciziva, 4 kanina i 8 molara.

Iako su mliječni zubi isto građeni kao i trajni (od cakline, dentina, cementa i pulpe (živca)), njihova morfologija ipak odstupa od morfologije trajnih zuba. Najviše se razlikuju krune mliječnih zuba od one trajnih nasljednika. Nadalje, korijen mliječnih zuba je kraći, manji i zaobljeniji (kod molara). Zbog jako tanke cakline i manje količine dentina, mliječni zubi su puno svjetliji od trajnih, a napredak karijesa od cakline do pulpe puno je brži. 

Iako genetika igra veliku ulogu u nastanku karijesa, konzumiranje velikih količina šećera, u kombinaciji s nesudjelovanjem roditelja u održavanju higijene djeteta, svakako negativno utječe na zdravlje zuba. 

Primarna uloga roditelja u higijeni je motivacija djeteta od najranije dobi, ograničavanje unosa kariogene hrane kod djeteta i nadziranje pranja djetetovih zuba do 8. godine (neki sugeriraju do 12.god.). Osim gore navedenog, roditelji bi morali voditi brigu da dijete posjeti stomatologa svakih 6 mjeseci - naročito nakon 6. godine kad kreće nicanje trajnih zuba.