CITODIJAGNOSTIKA U GINEKOLOGIJI

 

UVOD

 

Za vjerovati je da je danas mali broj naših čitatelja i čitateljica koji nisu tijekom života, a u brizi za svoje zdravlje,na svojim nalazima vidjeli da je njihov punktat štitne žlijezde,punktat koštane srži, dojke, analizu urina,pregledao i potpisao liječnik,specijalist kliničke citologije.

No, ono gdje se citologija kao grana medicine najviše spominje u svakodnevnom životu odnosi se na reproduktivno zdravlje žena,jer PAPA obrisak neodvojivi je dio prevencije,dijagnostike i ljiečenja u ginekologiji.

 

Klinička citologija je prepoznatljiva kao  interdisciplinarna dijagnostička grana medicine koja na temelju mikroskopske analize stanica( stanica,tkivo,organ,sustav organa,organizam) različitih bioloških uzoraka prepoznaje fiziološka stanja,otkriva i dijagnosticira benigne,premaligne i maligne  procese.

U ginekologiji prvo izvješće o mogučnosti primjene citologije u otkrivanju karcinoma pod nazivom „New CancerDiagnosis“koje je dao G.N.Papanicolaou 1928.godine  nije prihvaćeno od strane kliničara.

Ipak,1943. godine kada je Papanicolaou objavio rad o dijagnozi karcinoma uterusa pomoću vaginalnog razmaza,citološka analiza prihvaćena je kao detekcijska metoda.U Hrvatskoj citodijagnostika započinje svoj razvoj između  40-tih godina prošlog stoljeća.

 

Citodijagnostika u ginekologiji i porodništvu primjenjuje se kao metoda sekundarne prevencije u probiru(skriningu )asimptomatskih žena u cilju ranog otkrivanja i rana dijagnoze premalignih i malignih lezija vrata maternice,a za ostale lokalizacije spolnog sustava analiziraju se uzorci pacijentica sa simptomima bolesti.

Citologija u ginekologiji ima ulogu i u dijagnostici upala i njenih uzročnika,procjeni citohormonskog statusa,te kontroli raznih oblika liječenja(npr.zračenja).

 

 

1.PAPA obrisak

 

 

Većina naših čitateljica vjerojatno ne razmišlja što se događa kada im njihov ginekolog uzme PAPA obrisak, na koji način se uzima,kuda odlazi staklo na kojem se nalazi obrisak VCE, Vaginalni(stražnji svod),Cervikalni(egzocerviks),i Endocervikalni(endocerviks),

kako se oboji da se stanice mogu vidjeti,tko mikroskopom analizira promjene na stanicama koje normalno nalazimo u PAPA obrisku,i na kraju,zašto se zove PAPA obrisak?

Obrisak vagine i i egzocerviksa uzima se špatulom,a iz endocerviksa štapićem s vatom,nakon čega se ravnomjerno prenesu na stakalce,s lijeva na desno,VCE. Preporuča se uzeti obrisak prije ginekološkog pregleda. Stakalce se nakon toga stavlja u posudu sa 95%etanolom,i tada odlazi u citološki laboratorij.

Slika 1

 

Stakalce se oboji metodom po PAPANICOLAOU, zato se i zove PAPA obrisak, s tim  postupkom oboje se stanice koje sada možemo analizirati.Važno je napomenuti da se u obrisku nalaza stanice koje su se same odljuštile,i to nazivamo eksfolijativnom citologijom,za razliku od aspiracijske citologije kod koje analiziramo stanice koje se nisu same odljuštile( npr.aspirat iz materišta).

Obrisak se može uzeti i sa vulve (stidnice),također se boji po PAPI.

Nakon bojanja citotehnolog(ing.lab.medicine sa edukacijom za citoskrinera) mikroskopom pregleda stakalce,ako postoji i najmanja sumnja da su stanice promijenjene staklo na pregled ide i liječniku,specijalistu kliničke citologije,koji potpisuje sve nalaze,i uredne,i one sa abnormalnostima,za koje preporuča daljni postupak.

Nalaz se vraća ginekologu od kojeg je došao,a nakon toga obaviještava se pacijentica.

Stanice koje analiziramo su stanice višeslojnog  pločastog epitela u rodnici i egzocerviksu, dok u endocerviksu nalaze stanice cilindričnog epitala.U fiziološkim uvjetima tijekom reproduktivne dobi deskvamiraju intermedijarne i superficijalne stanice,dok nalaz iz dubljih slojeva može biti povezan sa hormonskim utjecajem također i patološkim podražajem kao što je npr.upala.Višeslojni pločasti epitel seže do skvamokolumne granice gdje se spaja sa cilindričnim epitelom.Najviše patoloških  promjena nastaje upravo na tom mjestu,posebno kod adolescentica,i nakon poroda,kada pod utjecajem hormona dolazi do izvrnuća endocervikalnog cilindričnog epitela na egzocerviks,pa je to mjesto posebno prijemčivo za infekciju HPV virusom.

U citološkom razmazu u fiziološkim uvjetima mogu se naći i endometralne cilindrične stanice do 12.dana ciklusa.

 

 

 

 

   2.UPALE

 

Citodijagnostika upala i njenih uzročnika važan je dio citologije u ginekologiji.Citološka klasifikacija mikroorganizama uključuje bakterije,gljivice,parazite i viruse, od kojih se većina prenosi spolnim

putem.

Najčešća bakterijska infekcija je Bakterijska vaginoza,kod koje nalazimo miješane bakterije i kokobacile,uključujući Gardnerellu vaginalis,koja u citološkom razmazu izgleda kao „clue cell“(stanice poput klupka),zatim Chlamydia trachomatis koju prepoznajemo u citološkom razmazu po  intracitoplazmatskim kokoidnim tjelešcima.

Infekcija Candidom   prepoznaje se  po sporama i hifama, a Trichomonas vaginali je parazit,kojeg karakterizira okrugao ili ovalan  oblik,a ponekad   pozadina razmaza  ukazuje na infekciju Trichomonasom.

Od virusa u VCE obriscima najčešće nalazimo citopatski efekt HPV-a,i rjeđe HSV tip 2,koji imaju i onkogeni potencijal. HPV prepoznatljiv je po koilocitozi,stanicama sa velikom svijetlom nepravilnom zonom oko jezgre(halo).

Važno je napomenuti da je humani papiloma virus visokog onkogenog potencijala,i da su metode molekularne biologije osjetljivije u otkrivanju HPV-a,od citologije,međutim istodobna tipizacija virusa visokog i niskog potencijala,uz  konvencionalnu citologiju,pomaže u ranom otkrivanju infekcije ovim virusom.

 

 

Slika 2

Citodijagnostika u ginekologiji obuhvaća i uzorke endometrija,međutim oni su za razliku od PAPA obriska koji je indirektan,direktni ( aspiracija ili četkanje materišta).Citologija za područje endometrija ne preporuča se kao metoda probira,već se aspiracija materišta primjenjuje ciljano u žena sa visokim rizikom za nastanak raka endometrija,kod žena kod kojih postoji sumnja na neoplastički proces što uključuje i nalaz endometralnih stanica,bez obzira na morfologiju u VCE obrisku ,zatim kod premenopauzalnih žena iza 12.dana cilkusa,te prisutnost endometralnih stanica u VCE obrisku kod žena u postmenopauzi.

Citologija nije korisna u ranom otkrivanju neoplastičnih lezija jajnika,ali se može primjenjivati kao dijagnostička metoda u već

nađenih tumora za razlikovanje tumoru sličnih tvorbi,benignih,atipično proliferirajućih i malignih tumora.Uloga citologije važna je u određivanju kliničkog stadija,odabira liječenja i procjene odgovara na liječenje.

Sve prije napisano ima za cilj potaknuti  žene na redovite ginekološke preglede bez obzira ne dob,jer jedna bezbolna pretraga može spasiti život. U dobnoj skupini 25-49 godina preporuča se PAPA obrisak svake 3 godine,u žena starijih od 50 godina svakih 5 godina,no bilo kakva abnormalnost ne treba čekati vrijeme,već je potrebno odmah otići  ginekologu.

Prema Nacionalnom programu ranog otkrivanju raka vrata maternice,koji je započeo u siječnju 2013.godine u Hrvatskoj na PAPA skrining pozivaju se žene u dobi od 25-64 godine,i zato se odazovite pozivu

kojeg dobijete poštom od HZZJZ-o,otiđite svom ginekologu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,on će uzeti PAPA obrisak,i poslati ga u pripadajuću citološki laboratorij,gdje će biti analiziran mikroskopom,to će učiniti citotehnolog,i liječnik,specijalist kliničke citologije.

Drage čitateljice,brigom za svoje zdravlje brinete i za svoje bližnje,jer ste sigurno važne najmanje jednoj osobi koja Vas voli,i zato ne dvojite,dođite na pregled!